hrvatski

Firentinska rezolucija

Širom Europe zamjetna je izrazita sklonost uporabi engleskoga jezika u akademskom poučavanju i znanosti. Ta je sklonost izraženija u prirodnim nego u društvenim i humanističkim znanostima. Politika prihvaćanja engleskoga jezika kao jedinoga jezika znanstvenih publikacija i diskursa na međunarodnim (pa i nacionalnim) konferencijama iznimno se brzo širi. Nedvojbeno je takva politika dovela do napretka međunarodne komunikacije, ali nauštrb svih ostalih jezika.

Čak i u društvenim i humanističkim znanostima u zemljama neengleskih govornih područja uporaba engleskoga jezika doima se preduvjetom za uključenje u međunarodnu znanstvenu zajednicu i često preteže nad uporabom nacionalnih jezika.

Takav prevladavajući stav nosi dakako i vrlo stvarne jezične, kognitivne i kulturne opasnosti. Engleski jezik nije ni neutralan ni svenamjenski medij sporazumijevanja. Predominantnom ili čak ekskluzivnom uporabom engleskoga jezika bivaju zatomljene ili zaboravljene mnoge važne tradicije, koncepti i metode razvijene na drugim jezicima. Štoviše, izvorni govornici engleskoga jezika nerijetko diktiraju glavne smjernice pojedinih disciplina, ključne za procjenu relevantnosti određenih tema i problema, što se već pokazalo odlučujućim pri dodjeli financijske potpore istraživanju u neanglofonim zemljama.

• EFNIL, udruženje središnjih institucija za službene jezike mnogih europskih zemalja izražava svoju duboku zabrinutost zbog trenutačne izražene sklonosti poučavanju i obrazovanju na engleskome jeziku u visokom školstvu u neanglofonim zemljama. Uporaba engleskoga jezika u mjesto vlastitoga standardnoga jezika u visokoškolskom obrazovanju i znanosti ograničava područje uporabe tih standardnih jezika i njihov razvoj te tako ugrožava jezičnu raznolikost Europe koja je srž kulturne raznolikosti i bogatstva našega kontinenta.

• EFNIL priznaje praktičnost uporabe engleskoga jezika kao pomoćnoga jezika komunikacije među znanstvenicima i istraživačima koji nemaju drugoga obostrano razumljivoga jezika. No EFNIL se protivi uporabi reduciranih inačica engleskoga jezika kao dominantnoga ili jedinoga jezika poučavanja i publiciranja u neengleskim govornim područjima jer to obezvrjeđuje druge jezike i postupno ih čini sve neprikladnijima za znanstveni diskurs. Treba dodati da takav pristup poučavanju zahtijeva dodatan napor i od poučavatelja i od učenika, čija kreativnost tako često biva ograničena.

• EFNIL priznaje prednosti uporabe engleskoga jezika kao međunarodnoga komunikacijskoga medija, osobito u prirodnim znanostima, kad je nerijetko i pojednostavljena inačica engleskoga jezika korisna u objašnjavanju drugoga znakovnoga sustava poput matematičkih izraza, tablica, kemijskih formula ili grafičkoga dizajna. Unatoč tomu, i u ovim se područjima mora poticati uporaba nacionalnih jezika kako bi i oni nastavili razvijati znanstveni diskurs visoke razine te približavati znanstvene probleme i rezultate istraživanja široj javnosti.

• Znanstvenici bi se trebali služiti i svojim materinjim jezicima i drugim jezicima prikladnima kontekstu vlastitoga istraživačkoga područja. Nije nužno potpuno izbjegavati engleski jezik, ali nužno je engleskomu jeziku pristupati kao sekundarnomu kanalu predstavljanja vlastitih istraživačkih pristupa i rezultata.

• EFNIL stoga snažno apelira na akademska i politička upravna tijela neanglofonih europskih zemalja da potiču i štite uporabu vlastitih nacionalnih jezika u znanosti i obrazovanju.

• Kako bi se očuvala kulturna i jezična raznolikost Europe, EFNIL apelira na profesore, studente i uprave sveučilišta anglofonih zemalja da potiču izučavanje i uporabu drugih europskih jezika. To će svakako pridonijeti očuvanju jezične raznolikosti Europe i njezinih vrijednosti.

(odobreno na Generalnoj skupštini EFNIL-a, Accademia della Crusca, 28. rujna 2014.)