hrvatski

ZAKLJUČAK SA SJEDNICE U BUDIMPEŠTI

O LEKSIČKIM IZAZOVIMA VIŠEJEZIČNE EUROPE

1.    Europsko udruženje nacionalnih instituta za jezike predlaže izgradnju europske višejezične lingvističke infrastrukture kao osnovnog temelja istinski višejezične Europe i višejezičnih građana.

2.    Razvoj suvremene visokokvalitetne leksikografske infrastrukture, koja se sastoji od kvalitetnih (usporednih) korpusa, jednojezičnih, dvojezičnih i višejezičnih rječnika i leksičkih baza podataka, tezaurusa, terminoloških baza podataka, WordNet-ova i leksičkih alata za usporedbu nužan je za učenje (stranih) jezika, za prevođenje i tumačenje te za stručne sustave i alate koji se koriste za višejezičnu obradu tekstova.

3.    Osnovni leksički izvori i kvalitetne zbirke morali bi postojati barem za sve službene jezike EU-a: tu bi se trebali podrazumijevati dvojezični alati i izvori za jezične parove koji u komercijalnoj jezičnoj industriji nisu dovoljno zastupljeni.

4.    S obzirom na višejezičnu dimenziju prijeko potrebne leksičke infrastrukture, koja nadilazi sva pojedinačna jezična područja i zemlje, od EU-a se očekuje da aktivno sudjeluje u razvoju jezične infrastrukture u svakoj zemlji članici.

5.    Europsko udruženje nacionalnih instituta za jezike poziva stoga Vlade zemalja članica kao i Europsku komisiju te ostala relevantna tijela EU-a na poduzimanje sljedećih koraka:

      (a) promicanje razvoja i dostupnosti dvojezičnih rječnika te digitalnih alata i online servisa za usporedbu za sve jezične parove za koje postoji jasna potreba u pojedinačnim jezičnim zajednicama, neovisno o komercijalnim argumentima za proizvodnju i distribuciju tih proizvoda.

      (b) poticanje uporabe inovativnih tehnologija i metoda koje koriste nove načine poimanja leksičkih alata, uključujući  mogućnosti koje proizlaze iz crowdsourcinga i pružanje značajne potpore važnim stručnim mrežama i suradničkim projektima jezičnih instituta raznih država članica EU-a

(c) promicanje suradnje između javnih i/ili javnih i privatnih organizacija, otvarajući na taj način nove mogućnosti za razvoj konkurentne jezične industrije u EU-u koja vodi računa o stvarnim potrebama raznih jezičnih zajednica unutar EU-a

(d) integracija infrastrukture u politiku EU-a koja se odnosi na promicanje višejezičnosti u Europi te učenja stranih jezika

6.     EFNIL nudi svoju stručnost kako bi se stvaraocima politike pomoglo u stvaranju i praćenju smjernica koje bi pomogle u svladavanju tog izazova.